Od 10.250 zadataka u 20 gimnazijskih udžbenika samo 52 traže da dijete postavi svoje pitanje, definira hipotezu ili smisli temu koju će istražiti. Pitanje gotovo uvijek dolazi iz udžbenika: skoro svaki drugi zadatak pita nešto učenika, a riječ „pitaj“ stoji u samo dva zadatka, kao „pitaj roditelje“ i „pitajte obitelj“.
Dao sam AI-ju da pročita tih 20 udžbenika iz gimnazije, sve 5.172 stranice, da vidim učimo li djecu informacije i vještine koje će im trebati u svijetu s AI-jem. Svijet u koji djeca izlaze tražit će od njih da postave pitanje, provjere odgovore i stvore nešto novo.
AI poprilično dobro zna odgovoriti na pitanja iz udžbenika. Na nasumičnom uzorku zadataka AI model Claude Opus 5.5 riješio je za četvorku ili peticu 97 posto pisanih zadataka iz tih udžbenika, a zadatke analize i vrednovanja u 98 posto slučajeva.
Ovo je presjek stanja u studenom 2026., po odobrenim udžbenicima za završni razred gimnazije i za informatiku u prvom razredu. Najviše su me iznenadile razlike među udžbenicima istog predmeta: uz isti kurikulum jedan udžbenik povijesti traži izradu nečega 17 puta češće od drugoga pa koje će zadatke dijete dobiti, ovisi i o tome koji je udžbenik izabrala njegova škola. Analizirao sam udžbenike, a što nastavnik s njima radi u razredu, ovakva analiza ne može vidjeti; svi znamo da dobar profesor i od slabijeg materijala napravi dobar sat.
I.Pitanje postavlja udžbenik, a stvaranje traži rijetko
Svoje pitanje dijete smišlja u 52 zadatka, a tuđu tvrdnju provjerava u stotinjak
Izmjerio sam i dvije stvari koje uz AI postaju važnije: vlastito pitanje i provjeru. Ono malo zadataka u kojima dijete smišlja svoje pitanje, njih 52, najčešće traži pitanja za intervju ili anketu, a šest udžbenika nema nijedan takav zadatak. Ubrojio sam u ovo samo zadatke u kojima učenik pitanje, hipotezu ili temu smisli sam; odgovori na pitanja iz udžbenika i pitanja za ponavljanje gradiva ne ulaze u taj zbroj. Primjerice, Lica knjiga 4 traže od učenika: „Navedi pitanja koja su ti nakon čitanja Camusjeva Stranca ostala neodgovorena“, a Tragovi 4, nakon pitanja o dostignućima međuratnog razdoblja koja su važna i danas: „Iznesi hipotezu o uzrocima dugoročnosti njihova utjecaja“. Sva ostala pitanja postavlja udžbenik: upitnik ima 46 posto zadataka, a riječ „pitaj“ stoji u dva od 10.250, jedino kao „pitaj roditelje“ i „pitajte obitelj“.
Da učenik provjeri je li tuđa tvrdnja ili izvor točan, zahtijeva manje od jednoga posto zadataka, oko sto, a trećina njih je u informatici, gdje učenik provjerava gotov algoritam ili traži pogrešku u zadanom programu, pa u ostalim predmetima ostaje šezdesetak, najviše u povijesti.
Više od trećine zadataka traži samo pamćenje ili objašnjavanje
AI je svaki od 10.250 zadataka razvrstao po tome što traži od učenika, od pamćenja do stvaranja. Više od trećine zadataka traži samo da učenik nešto zapamti ili objasni svojim riječima. Da nešto stvori, traži rijetko koji zadatak, između 3 i 11 posto.
Želja da bude drugačije stara je barem trideset godina. Program povijesti iz 1995. tražio je da se nastava „rastereti od gomilanja činjenica“.
Informatika uči pretvaranje brojeva, a umjetnu inteligenciju jedva
U listopadu sam pisao da u četiri udžbenika informatike za prvi razred brojevni sustavi imaju 125 stranica, a umjetna inteligencija 13. Jedan od njih, Think IT 1, izašao je 2025. u drugom izdanju, a u tekstu nema nijedne godine nakon 2019. ni Windowsa 11; kao obrazovnu e-uslugu navodi Edmodo, koji je preporučio i kurikulum iz 2018., a čija je besplatna verzija ugašena 2022. Kod povijesti mi ne smeta što je stara. Kod informatike smeta.
Analize ima više nego što sam očekivao
U hrvatskom 43 posto zadataka traži analizu, a u povijesti 34 posto; u geografiji 31 posto, a u povijesti 28 posto zadataka šalje učenika na izvor ili internet. Tu su udžbenici bliži kurikulumu nego što sam mislio, a najveći jaz otvara se na maturi.
Kurikulum povijesti traži analizu i vrednovanje, a matura poznavanje i razumijevanje
Kurikulum povijesti za četvrti razred u svih šest ishoda traži da učenik prosuđuje, preispituje ili vrednuje, a analizu ili vrednovanje udžbenici povijesti traže u 53 posto zadataka.
Na ljetnom roku mature iz povijesti 2024. i 2025. 108 od 114 pitanja je višestrukog izbora. Analizu ili vrednovanje traži 5 do 8 posto pitanja, uglavnom u jedinom zadatku otvorenog tipa, a 91 do 93 posto traži da učenik prepozna naučeno ili protumači izvor, kartu ili sliku. Na maturi iz politike i gospodarstva nijedno od 100 pitanja u te dvije godine ne traži analizu ni vrednovanje. Mislim da učenici uče ono što se boduje pa, dok matura analizu gotovo ne boduje, neće je ni vježbati, kakav god kurikulum bio.
II.AI već rješava ono što udžbenici traže
AI bi maturu iz svih šest predmeta položio s peticom
Tu istu maturu dao sam AI modelu Claude Opus 5.5: svih 12 ispita ljetnog roka 2024. i 2025., iz šest predmeta kao i udžbenici. Zatvorene zadatke bodovao sam po službenom ključu, a otvorene je bodovao GPT-5.5. Opus je osvojio između 92 i 100 posto bodova, što bi prema pragovima bila petica na svakom ispitu. Ispiti su javni pa ih je model možda vidio dok je učio. Iz povijesti i informatike 2025. imao je sve bodove, a iz hrvatskog između 93 i 100 posto, ovisno o tome tko ocjenjuje esej, dok su prosječni maturanti na ta tri ispita imali između 44,9 i 58,9 posto.
Peticu je te godine, ovisno o predmetu, dobilo između 1,2 i 5,8 posto pristupnika.
AI rješava i zadatke analize
Na maturi analizu ili vrednovanje traži desetak posto pitanja, pa bi zadaci analize i vrednovanja iz udžbenika AI-ju trebali biti teži. U testu je Opus dobio 482 nasumična zadatka iz svih 20 udžbenika, sa slikom stranice, i rješavao ih kao učenik, a odgovore je opet ocjenjivao GPT-5.5, kao nastavnik koji ne zna da ih je pisao AI. Od 425 zadataka koji se rješavaju pisanim odgovorom Opus je 97 posto riješio za četvorku ili peticu: u geografiji te u politici i gospodarstvu sve, u biologiji 98 posto, u povijesti 97, u informatici 96, a u hrvatskom, gdje mu je išlo najlošije, 93 posto.
Zadatke analize i vrednovanja riješio je za četvorku ili peticu u 98 posto slučajeva. Analiza je godinama bila odgovor na pitanje što škola treba vježbati umjesto pamćenja. Sad i takve zadatke AI gotovo uvijek riješi za četvorku ili peticu pa se letvica podigla.
Isti test rješavao je i najjeftiniji Claudeov model, Haiku. Riješio je za četvorku ili peticu 81 posto zadataka, a zadatke analize i vrednovanja u 73 posto. Njegove je odgovore ocijenio Opus, stroži ocjenjivač.
Gotovo polovina petnaestogodišnjaka svaki tjedan uči uz AI
Djeca taj alat već koriste. Prema istraživanju PISA 2025, koje je NCVVO proveo u proljeće 2025., 48 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka barem jednom tjedno koristi AI chatbot kao pomoć pri učenju, a 21 posto svaki dan ili gotovo svaki dan. Nikad ili gotovo nikad ne koristi ga 19 posto. Hrvatski učenici koriste ga više od prosjeka zemalja OECD-a.
Ti su petnaestogodišnjaci danas većinom u trećem razredu srednje škole. Mislim da će im do mature korištenje AI-ja biti uobičajeno kao korištenje mobitela, a gotovo polovini već jest.
Kad AI rješava umjesto učenika, ispit ide lošije
U jednoj srednjoj školi u Turskoj gotovo tisuću učenika vježbalo je matematiku, dio njih uz GPT-4. Na vježbi su oni s običnim pristupom GPT-4 bili 48 posto bolji, a na ispitu, kad im je AI oduzet, 17 posto lošiji od onih koji su vježbali bez njega. Kod učenika kojima je AI bio podešen kao tutor, koji umjesto rješenja daje nastavnikove naputke, te štete uglavnom nije bilo.
Slično pokazuje i rad o 26.811 učenika u Kini, koji još nije recenziran: kad su počeli koristiti AI, zadaće su im postale bolje, a ispiti lošiji, najviše kod onih koji su zadaću prepustili AI-ju. Sličnu povezanost PISA bilježi i kod nas. Petnaestogodišnjaci koji AI-jem svaki dan sažimaju tekstove i pišu zadaće imaju osjetno slabiji rezultat iz prirodoslovlja, a oni koji ga koriste kao pomoć pri učenju imaju to bolji što ga češće koriste. Čini se da je važno kako ga koriste, a to se treba naučiti.
Za to i dalje treba znanje: bez njega ne možeš ni procijeniti je li ti AI odgovorio dobro. Kognitivni psiholog Daniel Willingham piše da kritičko mišljenje počiva na znanju o onome o čemu razmišljaš, a Demis Hassabis, šef Googleova DeepMinda i nobelovac, učenicima uz vještinu učenja savjetuje i temelje iz matematike, prirodnih znanosti i humanistike.
III.Isti kurikulum, a zadaci ovise o udžbeniku
Jedan udžbenik povijesti traži izradu nečega 17 puta češće od drugoga
Tri udžbenika povijesti pišu po istom kurikulumu, a da učenik nešto izradi, Tragovi 4 traže u 1,4 posto zadataka, Povijest 4 u 23 posto, a Svijet prije nas u 21 posto. Tragovi su pak udžbenik analize: analizu ili vrednovanje traži 65 posto njihovih zadataka. Za svaki predmet postoji jedan kurikulum i nekoliko odobrenih udžbenika, a škola bira jedan; razlike među udžbenicima istog predmeta bile su najveće iznenađenje cijele analize.
Slične razlike ima svaki predmet. Među čitankama za hrvatski samo pamćenje ili objašnjavanje traži 19 posto zadataka u Književnom vremeplovu 4 i 39 posto u Licima knjiga 4. Od tri udžbenika politike i gospodarstva jedan u 47 posto zadataka traži samo da učenik nešto zapamti, a drugi u 12 posto, i taj drugi ima gotovo trećinu od pedesetak zadataka sa stvarnim današnjim problemom u svih 20 udžbenika. U biologiji jedan udžbenik rad u skupini traži u 15 posto zadataka, a drugi nijednom. U informatici Think IT 1 rad u skupini traži u 12 posto zadataka, a udžbenik s programskim jezikom C++ nijednom. U geografiji su udžbenici slični u izradi, 2 do 6 posto zadataka, i u radu u skupini, 2 do 3 posto, ali se u GEO 4 samo na naučeno znanje, bez priloga ili izvora, oslanja 25 posto zadataka, a u druga dva 53 i 69 posto; graf ispod pokazuje drugu mjeru, koliko zadataka traži samo da učenik nešto zapamti ili objasni.
Kad bi se udžbenici birali samo po ovim mjerama, gimnazija bi u svakom predmetu mogla uzeti onaj koji najviše traži izradu, izvore i rad s drugima i dobila bi bolji paket. Ni taj paket inicijativu ne vježba puno: 16 od 20 udžbenika traži je u manje od 1 posto zadataka, a najviše jedan udžbenik politike i gospodarstva, 6 posto. U dvije gimnazije, uz isti kurikulum, dijete u udžbeniku dobiva drukčije zadatke, a inicijativu i stvarne probleme ne nalazi gotovo ni u jednom.
Zakon ne kaže koliko dugo udžbenik smije ostati u katalogu
Zakon kaže da se katalog za pojedini razred i predmet smije mijenjati kad su udžbenici u uporabi najmanje četiri godine, osim ako izmjene kurikuluma ne traže ranije, a gornju granicu ne propisuje. Udžbenik tako može izlaziti u novim izdanjima pa Think IT 1, odobren 2019., izlazi 2025. kao drugo izdanje bez ijednog spomena tehnološkog razvoja nakon 2019. Brisanje udžbenika sa zastarjelim podacima zakon ipak predviđa.
Udžbenici istog predmeta istu temu prikazuju različito
Gdje tema dijeli ljude, udžbenici istog predmeta prikazuju je različito. O Europskoj uniji GEO 4 na jednom mjestu piše da su članice „dužne svoje zakonodavstvo prilagoditi zajedničkome zakonodavstvu što umanjuje suverenost svake članice“, a na drugom da je Hrvatska „elemente svojega suvereniteta prenijela na Europsku uniju iako time država nije izgubila suverenost“. Zemlja na dlanu 4 piše: „Nacionalne države odriču se dijela svoje suverenosti radi priključivanja nadnacionalnim organizacijama“, a o ulasku u EU piše da je hrvatskim građanima otvoreno europsko tržište rada „s kojim se domaće, nažalost, još uvijek ne može ravnopravno nositi. Stoga je došlo do velikog iseljavanja stanovništva.“
Sve tri povijesti u opisu planskog gospodarstva ističu neučinkovitost, prisilu i nestašice, ali se razlikuju u onome što stoji uz to. Svijet prije nas uz neoliberalizam od 1980-ih navodi „državno podupiranje bogataških slojeva“, a Tragovi 4 o socijalističkim zemljama pišu: „Ako izuzmemo povlašteni partijski i vojni vrh, razlika između bogatih i siromašnih ipak je smanjena“, a tadašnje obrazovanje opisuju kao „ideološki obojeno i pod političkim nadzorom“.
O migracijama Povijest 4 piše: „Veliki problem s kojim se Europa također suočava posljednjih godina jest dolazak stotina tisuća migranata.“ Svijet prije nas piše da će Hrvatska trebati „razviti projekte prihvata i uključivanja migranata“ i „rušiti vlastite predrasude“, uz brigu o „očuvanju kulturnoga identiteta“, a u Tragovima 4 krizu iz 2015. nisam našao. Ne tvrdim da je ijedan od ovih udžbenika pristran. Razlikuju se u tome kako istu temu obrađuju, međutim učenik vidi samo svoj udžbenik i jedan pogled.
IV.Većinu vještina za svijet s AI-jem udžbenici vježbaju rijetko
ChatGPT, veliki jezični modeli i generativni AI ne spominju se ni u jednom od 20 udžbenika, a AI pismenost vježba između pet i sedam od 10.250 zadataka. Što će djeci trebati, nisam htio izmisliti sam pa sam pročitao što kažu 23 izvora, od OECD-a i Europske komisije do hrvatskih poslodavaca i ljudi iz AI-ja. Najviše njih traži kritičko mišljenje i AI pismenost, a zatim kreativnost, prosudbu, provjeru informacija, suradnju, otpornost i to da znaju učiti kako učiti. Postavljanje pitanja i inicijativu traži manje izvora, a pitanja posebno ističu najnoviji okviri. I hrvatskim tvrtkama, prema anketi HUP-a iz 2025., najviše nedostaje analitičko, kreativno i kritičko mišljenje.
Kritičko mišljenje udžbenici vježbaju, a AI pismenost gotovo nikad
Kritičko i analitičko mišljenje vježba između 50 i 64 posto zadataka. To je dobra vijest, uz ogradu da baš takve zadatke AI danas rješava.
Umjetna inteligencija spominje se na 18 od 5.172 stranice, od toga na 13 u četiri udžbenika informatike, a objašnjena je na četiri, sve u jednom udžbeniku informatike iz 2019., i ondje dijete nauči jednu definiciju, nešto o strojnom učenju i neuronskim mrežama i što je Turingov test. Na šest stranica tema je projekta ili pretrage, dio povijesti ili definicije računarstva, a na osam se spominje samo usput.
Nijedan od 33 državna kurikuluma ne propisuje umjetnu inteligenciju kao obvezni sadržaj: informatika je nudi kao jednu od tema za projekt, uz holograme i 3D pisače, a filozofija i etika kao izbornu temu. Okvir Europske komisije i OECD-a, na kojem će se temeljiti PISA 2029., od učenika traži da zna procijeniti treba li AI-jev odgovor prihvatiti, ispraviti ili odbaciti. U našim udžbenicima toga još gotovo nema.
Kreativnost vježba otprilike svaki deseti zadatak, provjeru jedan od sto
Kreativnost i rješavanje problema vježba 7 do 12 posto zadataka, a da učenik nešto izradi, traži 9 posto. To su različite mjere od stvaranja s početka teksta: stvaranje je najviša razina na ljestvici od pamćenja do stvaranja, kreativnost je vještina s popisa vještina za svijet s AI-jem, a izrada je zadatak u kojem učenik mora nešto izraditi.
A provjeravati ima što. AI je pročitao 46.444 činjenične tvrdnje iz udžbenika i temeljito provjerio 11.494, svaku zasebno, na skenu stranice i na webu. Što je ocijenio pogrešnim, drugi model druge tvrtke pokušao je obraniti. Na kraju je 3.739 tvrdnji ocijenio krivima ili zastarjelima, oko 8 posto svih: 2.989 krivih i 750 zastarjelih. To je ocjena AI-ja i pojedinačno ih nisam pregledao. Svijet prije nas piše da je u Dresdenu 1945. „pobijeno više ljudi nego u bilo kojem drugome zračnom napadu u povijesti“, a poginulo je najviše 25.000 ljudi, dok ih je u Tokiju mjesec dana kasnije poginulo više od 80.000. Tragovi 4 pišu da je u rumunjskoj revoluciji 1989. „poginulo nekoliko desetaka tisuća građana“, a poginulo ih je oko 1.100. Geografija 4 piše da se Sunčev sustav giba „brzinom oko 220 000 km/s“, što je gotovo tri četvrtine brzine svjetlosti, a stvarna je brzina 220 do 250 km/s.
AI je usporedio i udžbenike istog predmeta međusobno, što je jednostavnija provjera, jer dva udžbenika ne mogu oba biti u pravu. Našao je 150 parova rečenica koje ne mogu obje biti točne, najviše u povijesti, 50. Prema Licima knjiga 4, James Joyce živio je do 1951., a prema Putokazima 4 do 1941., kad je i umro. Hrvatski jezik i književnost 4 piše da je hrvatski „postao 28. službeni jezik Europske unije“, a Putokazi 4 da je „jedan od 24 službena jezika Europske unije“, što je točno. Pogreške se potkradu i udžbenicima i AI-ju pa je provjera vještina koja vrijedi u oba slučaja.
Da dijete razmisli kako uči, traže 63 zadatka, većinom u jednom udžbeniku
Da zauzme stav u dilemi i obrazloži ga, traži između 3,5 i 4,7 posto zadataka, najviše u politici i gospodarstvu i u povijesti, a da primijeni naučeno na novu situaciju, koju lekcija nije obradila, između 8 i 15 posto.
Da razmisli o vlastitom učenju ili procijeni koliko je naučio, traži 63 od 10.250 zadataka, a 41 od njih je u jednom udžbeniku biologije. Bez tog udžbenika takvih zadataka gotovo nema.
U povijesti probleme rješava država, a pojedinac rijetko što pokrene
Inicijativu i poduzetnost vježba manje od 1 posto zadataka, a da sam nešto pokrene, učenika poziva 68 od 5.172 stranice, u povijesti i biologiji na po tri.
U povijesti na 72 posto stranica probleme rješava država, a pojedinac rijetko. Kad udžbenici govore o poduzetništvu, većina stranica, između 60 i 72 posto, samo opisuje, bez vrednovanja. Kao priliku ga prikazuje 15 do 17 posto stranica, a kao opasnost ili nešto sumnjivo 10 posto. Poduzetnik je gotovo uvijek apstraktan pojam: imenom je naveden na 28 od 271 stranice, najčešće Henry Ford i Mate Rimac.
Rad u skupini traži svaki dvadeseti zadatak, otpornost gotovo nijedan
Rad u skupini traži 5 posto zadataka. Otpornost i prilagodljivost ne vježba gotovo nijedan, iako ih traži osam od 23 izvora. Mentalno zdravlje udžbenici ipak ne preskaču: pojavljuje se na 139 stranica, od toga na 86 u udžbenicima hrvatskog, a u biologiji na dvije.
Udžbenici o svijetu češće brinu nego ohrabruju
Od 542 izjave o stanju svijeta zabrinjavajući ton ima između 56 i 60 posto, a ohrabrujući između 25 i 26 posto.
Prošlosti je okrenuto 46 posto stranica, sadašnjosti 53 posto, a budućnosti tek sedam stranica, ali udžbenici o budućnosti govore i usput, u 825 izjava. Od njih 29 posto vidi prijetnju, 27 posto priliku, a 44 posto oboje. Najveći udio izjava koje u budućnosti vide prijetnju imaju Tragovi 4, 53 posto, a najveći udio prilika jedan od tri udžbenika politike i gospodarstva, 48 posto, uz 17 posto prijetnji.
Od 989 izjava o rastu i održivosti rješenje u inovaciji i rastu vidi 44 do 63 posto, a u odricanju tek 9 do 14 posto.
V.U nekim zemljama AI uče kao predmet, a kod nas je fakultativan
U Indiji AI ima 150 sati godišnje i ispit
U Indiji je umjetna inteligencija od 2019. izborni predmet s ispitom. U zadnja dva razreda srednje škole ima 150 sati godišnje: učenik radi chatbot, razvrstava podatke, računa koliko model griješi i s timom radi projekt za stvarni problem, vezan uz UN-ove ciljeve održivog razvoja.
Kod nas je na papiru slično, ali predmet je fakultativan
CARNET-ov fakultativni predmet o umjetnoj inteligenciji u kurikulumu za treći i četvrti razred iz 2026. predlaže slične aktivnosti: treniranje i testiranje modela, opis modela i školska pravila o AI-ju. Razlika je u tome što je predmet fakultativan, ima 35 i 32 sata godišnje i nema ispita, a prema Hini nudi ga više od 80 srednjih škola. Lekcije Experience AI, koje su napravili Raspberry Pi Foundation i Google DeepMind, postoje i na hrvatskom, za djecu od 11 do 14 godina.
Nacrt Akcijskog plana za umjetnu inteligenciju do 2028. na javnom je savjetovanju do 15. studenoga; prema njemu se AI u školama do 2028. uvodi izvannastavnim i fakultativnim aktivnostima, u školama koje ih odaberu, a cilj je osposobiti 10.000 nastavnika.
Što ovo sve znači
Krenuo sam od pitanja što i kako djeca uče u školi te uče li ono što će im trebati u svijetu s AI-jem. AI će promijeniti nastavu: kad AI može napisati dobar odgovor, škola mora bolje vidjeti što je učenik razumio i kako je do odgovora došao. Zato će vlastito pitanje, provjera, prosudba i obrazloženje postati mnogo važniji. Znanje i dalje treba, jer bez njega dijete ne može prosuditi je li AI-jev odgovor dobar.
Djeca AI već koriste, a kad izađu iz škole, bit će posvuda oko njih, u privatnom životu i na poslu. Zato moraju naučiti snaći se u svijetu u kojem je AI dio svega što rade, raditi s njim i s drugima te samostalno i kritički prosuđivati ono što im daje.
Udžbenici ih za to zasad gotovo ne pripremaju. AI gotovo sve pisane zadatke iz udžbenika i s mature rješava za četvorku ili peticu. Učiti postaviti vlastito pitanje traži 0,5 posto zadataka, a provjeru tuđe tvrdnje ili izvora i inicijativu manje od jednoga posto. Izradu, rad s izvorima i rad u skupini neki udžbenici traže mnogo češće od drugih pa koje će zadatke dijete dobiti, ovisi o udžbeniku koji je izabrala njegova škola i o nastavniku koji ga drži u ruci. Definirati vlastito pitanje rijetko koji traži: i udžbenik koji ga traži najčešće, traži ga u manje od dva posto zadataka.
Želim da djeca iz škole izađu sa znanjem i uvjerenjem da mogu utjecati na svijet oko sebe: da znaju prepoznati problem, istražiti ga i pokušati nešto promijeniti. Za to trebaju prilike da donose vlastite odluke, provjere posljedice i poprave ono što nije uspjelo. Tehnologija im daje velike mogućnosti, a škola im može pomoći da ih koriste samostalno i odgovorno. U zadacima koje im dajemo svakoga dana ima puno prostora da to počnemo vježbati.
Za one koji žele znati više
Godina Drugog svjetskog rata dobiva 10,8 stranice, a godina od 1990. samo 2,4
U tri udžbenika povijesti svaka godina Drugoga svjetskog rata dobiva prosječno 10,8 stranice, a svaka godina od 1990. naovamo, zajedno s Domovinskim ratom, 2,4 stranice. Tri se udžbenika tu slažu gotovo do decimale: 10,9, 10,7 i 10,9.
Kad prebrojim stranice na kojima se neka osoba spominje imenom, na vrhu su redom Miroslav Krleža, većinom u hrvatskom, Adolf Hitler, Josip Broz Tito i Josif Staljin. Najčešća žena je Vesna Parun, najčešći znanstvenik Gregor Mendel, a najčešći poduzetnik Henry Ford. Kad udžbenik nekoga stavi za uzor, najčešće su to Mahatma Gandhi, Andrija Štampar i Nikola Tesla. Od 3.577 osoba koje se spominju imenom, žena je 14 posto.
Kako AI uče drugdje i zašto je Južna Koreja upozorenje
U SAD-u neprofitni Code.org, koji se u lipnju 2026. preimenovao u CodeAI, od 2025. nudi besplatan cjelogodišnji tečaj za srednju školu, od 180 školskih sati, koji je prema Code.orgu pohađalo više od 75.000 učenika. Učenici traže pristranost i izmišljotine u AI-jevim odgovorima i ispravljaju ih, a u drugom polugodištu izrađuju aplikacije s AI-jem kao suradnikom. Kroz Day of AI, koji je pokrenuo MIT, prema organizatorima je prošlo više od dva milijuna učenika, a Kolumbija ga provodi u cijeloj zemlji; u njemu učenici pišu i pravila o AI-ju za svoju školu.
Ujedinjeni Arapski Emirati od 2025. umjetnu inteligenciju uče u svim javnim školama, od vrtića do kraja srednje, a u Pekingu od jeseni 2025. svaki učenik ima najmanje osam sati godišnje. Estonija ide preko nastavnika i alata, s AI tutorom koji ne daje gotove odgovore. Južna Koreja je upozorenje: njezini AI udžbenici izgubili su status udžbenika u kolovozu 2025. Uvela ih je u ožujku 2025. za engleski, matematiku i informatiku, ali nakon pritužbi roditelja i nastavnika na greške i previše vremena pred ekranom, parlament ih je prebacio u dopunske materijale koje škole više ne moraju koristiti. Za učinak ovih programa još nema čvrstih dokaza, jer ni za jedan nisam našao neovisnu provjeru s testom znanja.
Kako sam to napravio?
U kolovozu sam kupio 20 odobrenih udžbenika: za povijest, geografiju, biologiju te politiku i gospodarstvo sve za četvrti razred gimnazije, a za hrvatski i informatiku po četiri. Sam sam ih skenirao. Dio obrade, poput brojanja, napravljen je lokalno. AI modelima slali smo tekst iz udžbenika dobiven lokalnim prepoznavanjem teksta (OCR) i slike pojedinih stranica, preko API-ja, samo radi analize. PDF-ove, cijele skenove knjiga ni izvorne datoteke nismo slali niti dijelili. Na AI modelima su isključene mogućnosti treniranja AI modela s tim podacima. Analizirao sam samo udžbenike, ne nastavu ni radne bilježnice, a imena autora i nakladnika te skenove ne objavljujem.
Metodologiju je uz moje vodstvo definirao AI model Claude Opus 5.5. AI je zatim samostalno pregledao 5.172 stranice, izdvojio 10.250 zadataka i svaki označio po istoj rubrici. Model druge tvrtke, GPT-5.5, slijepo je ponovio označavanje na uzorcima; gdje se modeli nisu slagali, razlike je AI detaljno pregledao, a u tekstu pišem brojke na kojima se slažu ili raspon. Neke brojke izmjerio je samo jedan model, među njima osobe i uzore, stranice o AI-ju, zadatke sa stvarnim problemom i to tko rješava probleme; stranice o AI-ju AI je pregledao i na skenu. Citate je na skenu provjerio AI. AI je rješavao i 482 nasumična zadatka iz udžbenika te 12 ispita mature, a odgovore je slijepo ocijenio GPT-5.5, ne čovjek. Sporne otvorene odgovore i eseje s mature ponovno je bodovao i stroži drugi ocjenjivač, a ocjena je na svih 12 ispita ostala 5. Po bodovima analizu ili vrednovanje na maturi iz povijesti traži 11 do 17 posto, jer jedini zadatak otvorenog tipa nosi 12 od 66 bodova. Točnost činjeničnih tvrdnji također je ocijenio AI: svih 46.444 pročitala su dva modela, sve što je ijedan označio i još 2.245 nasumičnih GPT-5.5 provjerio je na skenu i webu, a Opus 5.5 pokušao je obraniti ono što je GPT-5.5 označio. Čovjek ih nije pojedinačno pregledao. Vještine koje će djeci trebati uzeo sam iz 17 institucija i šest javnih istupa ljudi iz AI-ja, a podatak o korištenju AI-ja iz NCVVO-ova izvješća o istraživanju PISA 2025. Postupak je detaljno opisan u metodologiji.
Izvori
Udžbenici i kurikulumi: katalog odobrenih udžbenika MZO-a (inačica od 14. 6. 2024.), 20 udžbenika u primjercima kupljenim u kolovozu 2026., 33 kurikuluma, predmetna i međupredmetnih tema, program informatike iz 1994. i program povijesti iz 1995.
Matura: ispiti državne mature ljetnog roka 2024. i 2025. s ključevima i pragovima (2024., 2025.) (NCVVO) i Godišnji izvještaj NCVVO-a za 2025.
Korištenje AI-ja: NCVVO, PISA 2025, nacionalno izvješće, str. 157 do 162.
Vještine: Europska komisija i OECD, okvir AI pismenosti (2026.); OECD Learning Compass 2030; OECD Education Spotlight br. 20 (2025.); OECD Digital Education Outlook 2026; OECD PISA 2029, Media and AI Literacy; UNESCO, okvir AI kompetencija za učenike (2024.); Brookings (2026.); Svjetski ekonomski forum, Future of Jobs 2025; LinkedIn; Microsoft Work Trend Index 2026; McKinsey Global Institute; Međunarodna organizacija rada (2026.); MMF (2026.); Vlada Ujedinjenog Kraljevstva (2025.); nacrt Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032.; HUP (2025.); HGK (2026.); Demis Hassabis, Sam Altman, Dario Amodei, Andrej Karpathy, Andrew Ng, Peter Diamandis.
Znanje i AI: Daniel T. Willingham, American Educator (2020.); Bastani i sur., PNAS (2025.); Strömberg, Lei i Wu, CEPR (2026.).
Drugdje: CBSE, predmet Artificial Intelligence (Indija); Code.org (CodeAI), AI Foundations; Day of AI; Raspberry Pi Foundation i Google DeepMind, Experience AI; CARNET, kurikulum fakultativnog predmeta za 3. i 4. razred (2026.); nacrt Akcijskog plana za umjetnu inteligenciju do 2028.; Pekinško povjerenstvo za obrazovanje (2025.).
Točnost: povjerenstvo povjesničara grada Dresdena, završno izvješće (2010.); XXI. bombarderska komanda SAD-a, izvješće o misiji 40 (1945.), National Security Archive; Institut rumunjske revolucije (2014.); Reid i Dame, o brzini rotacije Mliječne staze (2016.); NASA, Imagine the Universe; Europska unija, službeni jezici.
